Ivana Brlić-Mažuranić: “A Book for Youth”

U radu se Knjiga omladini (1923) Ivane Brlić-Mažuranić interpretira u kontekstu društvenih i umjetničkih strujanja koja su zahvatila hrvatsku književnost dvadesetih godina prošloga stoljeća. Cilj je ukazati na dvo¬značnost djela koje je istodobno i usamljeno autoričino svjedočanstvo, s obzirom na diskurs unutar kojega je nastalo, ali i odraz “znakova vre¬mena” kao razdoblja u kojem je objavljeno. Pojam “znakovi vremena” preuzet je iz teorije Zorana Kravara o postojanju specifičnih strujanja u hrvatskoj kulturi i društvu za vrijeme i nakon Prvoga svjetskoga rata. Početna je ideja krenula od iščitavanja antimodernističkih obilježja u Knjizi omladine, no prilikom istraživanja pokazalo se kako su autoričini stavovi i razmišljanja kompleksniji te da se ne mogu obuhvatiti samo unutar dokse antimodernizma. Iz navedenih je razloga teza rada pre¬usmjerena na istraživanje podjednako ideoloških i umjetničkih motiva koje Brlić-Mažuranić unosi u Knjigu omladine, djelo kojemu je u istra-živanjima o autoričinom opusu posvećeno najmanje pažnje te do sada nije istraživano iz ove perspektive. U uvodnom se dijelu donosi pregled znanstvene recepcije autoričina opusa, te se kratko opisuju onodobna društveno-politička i umjetnička strujanja.In this paper Ivana Brlić-Mažuranić’s “A Book for Youth” is interpreted in the context of social and artistic tendencies that characterised Croatian literature during the 1920s. “A Book for Youth” is interpreted as the author’s testimony to the times she lived in, but also as a reflection of the “sign of the times” of an era during which it was published. The term “sign of the times” is taken from Zoran Kravar’s theory in which he identifies specific ideologi¬cal and artistic thoughts in Croatian culture and society during and after the First World War. Although it would seem at first that “A Book for Youth” is characterised by antimodernist deliberations, the author’s views are much more complex and cannot be restricted to simply antimodernist reasoning